Diskriminacija prema manjinskim narodima i drugim manjinskim nacionalnim zajednicama u Crnoj Gori i dalje predstavlja značajan društveni problem, koji se ispoljava kroz strukturalne nejednakosti, društvene predrasude, nedovoljno djelotvornu institucionalnu zaštitu i povremene talase etnonacionalne polarizacije.
Prema rezultatima kvantitativnog istraživanja koje su sproveli Građanska alijansa i Institut DAMAR na uzorku od 1.000 ispitanika/ca u 19 opština, svaki drugi građanin smatra da je diskriminacija u Crnoj Gori prisutna. Kao najvidljiviji oblici izdvajaju se diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti i vjeroispovijesti, dok se Romi i Romkinje dosljedno percipiraju kao najdiskriminisanija grupa, naročito u oblastima zapošljavanja i zdravstvene zaštite.
Nalazi međunarodnih institucija, uključujući Savjet Evrope i Evropsku uniju, potvrđuju da je zakonodavni okvir za zaštitu od diskriminacije u velikoj mjeri uspostavljen, ali da su izazovi u njegovoj primjeni i dalje izraženi. Posebno se ukazuje na porast govora mržnje prema pripadnicima različitih etničkih zajednica, kao i na alarmantne pokazatelje socijalne isključenosti Roma i Egipćana u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i stanovanja.
Diskriminacija ima dugoročne posljedice po društvo, uključujući slabljenje povjerenja među građanima, produbljivanje siromaštva i segregacije, gubitak ljudskog potencijala, rast društvenih tenzija i povećan rizik od nasilnih incidenata.
Dokument pruža sveobuhvatan pregled nivoa i oblika diskriminacije, identifikuje ključne sektorske izazove i nudi smjernice za unapređenje institucionalne prakse i javnih politika u cilju izgradnje inkluzivnijeg i pravednijeg društva u Crnoj Gori.
Dokument je dostupan u nastavku: DISKRIMINACIJA PREMA MANJINSKIM NARODIMA I DRUGIM MANJINSKIM NACIONALNIM ZAJEDNICAMA U CRNOJ GORI